Šta vam najviše nedostaje u inostranstvu? “Naš domaći hljeb”
Njemci i njihov hljeb – to je posebna priča.
Jedni su upadljivo žuti, drugi crni poput uglja, treći plavo-sivi, četvrti jarko ljubičasti. Hljeb u Njemačkoj postaje sve šarenije – zahvaljujući kurkumi, borovnicama ili orasima, piše Dojče vele.
A i ono što se u hljeb miješa sve je neobičnije: rabarbara, paradajz, kajsije, feferoni i jestivi cvijetovi.
“Njemački potrošači vole raznolikost i otvoreni su za takve fensi-hljebove”, objašnjava Bernd Kičer povodom Svjetskog dana hljeba.
OTaj 52-godišnjak rukovodi njemačkim Institutom za hljeb u Vajnhamu i njemu priključenu Akademiju za dodatno obrazovanje.
Kičer kaže: “Nije slučajno što je njemačkim potrošačima teško da se odluče, s obzirom na to da je više od 3.200 vrsta uneto u registar hljeba“. A broj vrsta automatski raste s obzirom na to da kod svakog majstorskog ispita apsolvent mora da predstavi sopstvenu kreaciju koja se značajno razlikuje u odnosu na već postojeće vrste hljeba.
Ipak, i u zemlji hljeba, Nemačkoj, pekare je pogodila korona-kriza. Za vrijeme lokdauna većina firmi zabilježila je veliki pad prometa, neke i do 80 odsto. Promet se nakon toga samo djelimično oporavio, navodi Centralni savez njemačkih pekarskih preduzetnika. Hitna podrška i druge vrste pomoći za sada su spriječile talas propadanja pekara.
“Naš domaći hljeb”
Prema navodima Centralnog saveza pekara, svako domaćinstvo je prošle godine konzumiralo 56,5 kilograma hljeba i peciva. S rekordnim prometom od 15,22 milijardi eura kao u 2019, gotovo 10.500 pekara ove godine ne mogu da računaju.
Pa ipak, predsjednik Saveza Mihael Vipler kaže: “Ukupno gledano, pekari u poređenju s drugim privrednim granam sigurno krizu mogu da prebrode s malom štetom”.
Otvorenost za nove i neobične kreacije sirno je tipično njemačka osobina. U većini drugih zemalja potrošači se na taj način ne mogu privući, uočio je stručnjak za hljeb Kičer. “Francuzi se drže kroasana i bageta, Italijani i Španci vole pšenične hljebove”.
Na čiste pšenične hljebove (izuzevši tost) u Njemačkoj otpada samo nešto malo manje od osam odsto prometa. Najviše se prodaju hljebovi i tost od miješanog brašna, na koje otpada po četvrtina tržišta. Na hljebove sa sjemenkama otpada 16 odsto, crne hljebove 12 procenata. Ražani hljeb od fino mljevenog brašna uspijeva da privuče samo šest odsto kupaca.
Raznolikost hljeba u Njemačkoj UNESCO je priznao kao nematerijalno kulturno dobro, a većina Njemaca shvati to tek kad otputuje negdje van svoje zemlje.
Na pitanje, šta vam najviše nedostaje u inostranstvu, mnogi kažu: “Naš domaći hljeb“.
