Džamiju u Cambridgeu: prva eko-džamija u Evropi (VIDEO)
Proces izgradnje prve eko-džamije u Evropi počeo je 2008. godine. Muslimani u tom gradu, svesni da četiri mesdžida koja su postojala ne mogu primiti sve vernike, odlučili su pomoć zatražiti od Timothyja Wintera, profesora islamskih studija Cambridge Univerziteta.
Na taj način je pokrenut projekt na čelu s Winterom, koji je nakon prelaska na islam uzeo ime Abdal Hakim Murad.
Više od deset hiljada ljudi i institutcija pružilo je podršku projektu, a značajna pomoć je došla od turskih institucija i Nacionalnog fonda Katara.
U projekt se uključio i Yusuf Islam, koje je također prisustvovao ceremnoji, a džamija je izgrađena na način da se u obzir uzela i zaštita okolišta, što je vidljivo na izgledu dvorišta, ulaza u džamiju, abdesthane, prostora za klanjanje i gasulhane, prenosi TRT.
Potpuna iskoristivost
Imam džamije Ali Tos za Anadoliju je govorio o karakteristikama džamije te podsjetio na to da su padavine stalna pojava u Velikoj Britaniji.
“Kišnicu putem odvoda na krovu džamije koristimo za zalijevanje sadnica u dvorištu. Osim toga, koristi se i za čišćenje sanitarnih područja, što dovodi do potpune iskoristivosti”, rekao je Tos.
Na krov su postavljeni i solarni paneli, što, prema riječima imama, troškove za električnu energiju smanjuje za 30 posto, a u ljetnom periodu i do 40 posto.
Džamija je opremljena i toplotnim pumpama te se tako i najmanji toplotni val koristi za grijanje vode u spremnicima.
“Tu vodu koristimo za zagrijavanje podloge ispod tepiha i vode u abdesthanama”, rekao je Tos, imam porijeklom iz Turske.
Prema njegovim riječima, džamija posjeduje i pasivnu ventilaciju.
Jedan od imama iz BiH
Na zidovima bogomolje nema prozora, a jedan od osnovnih razloga za to, pojašnjava imam, jest želja da se poveća koncentriranost ljudi na namaz.
“Još jedna ‘eco-friendly’ karakteristika jest to što su prozori postavljeni u gornjem dijelu, a preko njih ulazi svjetlost i direktno se prenosi u džamiju”, rekao je Tos.
Dodao je da brojni vjernici vole obavljati molitve u toj džamiji, a interes za nju pokazuju i nemuslimani, koji informacije o bogomolji i islamu općenito dobijaju od djelatnika u džamiji. Jedan od imama jest i Sejad Mekić, iz Bosne i Hercegovine.
Džamija, u kojoj je i stalna postavka “Naučno naslijeđe u islamskoj civilizaciji između 9. i 16. stoljeća”, samo ove godine dobila je devet nagrada, prenosi Aljazeera.
Video: AA
Perspektiva.ba
