Balkan u svemiru

March 24, 2015April 16, 2019 Redakcija 0 Comments

Sarajevo i Zagreb lutaju svako svojim putem tihim bespućima svemira, a da to gotovo niko i ne zna. Isto tako, Jezero će biti lokacija na kojoj će američka svemirska agencija NASA pokrenuti svoju novu veliku misiju na Marsu. I ne, ovdje se ne radi o nekoj alternativnoj realnosti ili plodu mašte autora naučne fantastike. Prijestolnice Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i mjestašce pored Jajca u BiH imaju svoje imenjake u svemiru, iako ove zemlje nemaju čak ni svemirske programe.

Stefan Cikota, astrofizičar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, glavni je krivac što se su se prijestolnice iz regije “našli” u svemiru.

Još kao srednjoškolci, s bratom Aleksandrom je krajem 2006. godine započeo saradnju sa zvjezdarnicom La Sagra, smještenom u podnožju brda Sierra de La Sagra, u Andaluziji, u južnoj Španiji.

Njegova grupa se u početku sastojala od ukupno četiri aktivna člana, a sa željom da uspostave projekt potrage za malim tijelima Sunčevog sistema, optimizirali su instrumente koje su imali na raspolaganju i započeli razvijati vlastite programe za automatiziranu obradu podataka.

Otkrivanje nebeskih tijela

Kako bi se otkrilo i imenovalo neko nebesko tijelo, nije dovoljno kupiti teleskop, usmjeriti ga prema “gore” i tražiti po bespućima svemira.

“Budući da su kutni promjeri asteroida promatrani sa Zemlje vrlo mali, nije dovoljno usmjeriti teleskop u neko područje neba i prepoznati ih. Na pojedinim slikama ne možemo ih razlikovati od pozadinskih zvijezda. Stoga se metoda otkrivanja asteroida sastoji od prikupljanja nekoliko snimaka istog područja neba tijekom noći, te detekcijom svih objekata koji se gibaju. Pronalaskom objekta koji se giba precizno se mjere njegov sjaj i položaj. Ako se snimljeni objekt ne nalazi u katalogu Centra za mala tijela Sunčeva sustava (Minor Planets Center – MPC), vrlo vjerojatno se radi o kandidatu za novim otkrićem. U tom slučaju, u narednim noćima kandidat je potrebno je snimiti još jedno, te skupa s podacima iz prve noći poslati otkriće u MPC”, pojašnjava Cikota.

Potvrdom otkrića asteroid najprije dobije privremeni naziv, a taj naziv zadržava se sve dok se ne sakupe promatranja tog asteroida u najmanje tri opozicije. Nakon tri promatrane opozicije, nakon što se objektu precizno odredi orbita, asteroid se numerira, a nakon numeriranja, otkrivač ima pravo predlagati naziv asteroida.

O tome hoće li naziv biti prihvaćen odlučuje posebna komisija za imenovanje asteroida koju je imenovala Međunarodna astronomska unija (IAU), dodaje Cikota.

Na taj način su do 2010. godine otkrili gotovo 3300 asteroida, među njima 12 “Near Earth Objekata”, odnosno Zemlji bliskih objekata, jedan komet i 10-tak egzotičnih objekata. Njihov tim je i dan danas, nakon dugogodišnjeg nedjelovanja, najproduktivniji amaterski tim otkrivača malih tijela Sunčevog sistema, poznat pod nazivom OAM-La Sagra Sky Survey.

Predlaganje imena

Cikota pojašnjava da su asteroidi jedini objekti u Sunčevom sistemu kojima njihovi otkrivači mogu predlagati imena. Ipak, od otkrivača se zahtijeva imena budu predlagana posebnim zaslugama ili povodima. Procedura imenovanja traje nekoliko mjeseci i u tom period predlagatelj mora obrazložiti povod imenovanja, a komisija za imenovanje malih tijela Internacionalne astronomske unije evaluira predloženo ime, kako bi izbjegli bilo kakve politički ili marketinški motivirane, ili diskriminirajuće nazive.

I zahvaljujući njima, dvije balkanske prijestolnice “napustile” su Zemlju i otisnule se u svemir.

“Asteroid (187700) Zagreb imenovan je od nas kao poklon gradu Zagrebu u trenutku kada smo kao mladi student napuštali Hrvatsku i odlazili u inozemstvo. A asteroid (178267) Sarajevo imenovan je u čast djelovanja bosanskohercegovačkih kolega astronoma, te povodom 50-te godišnjice postojanja Astronomskog Društva Orion u Sarajevu, jednog od najstarijih astronomskih društava u našoj regiji”, kaže astrofizičar zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

S druge strane, krater Jezero na Marsu, za koje je NASA objavila da će biti nova lokacija sljedeće velike misije na toj planeti, dobio je ime prema naselju Jezero u blizini Jajca u Bosni i Hercegovini.

Tako se navodi na stranici Međunarodne astronomske unije, organizacije osnovane 1919, koja je zadužena za imenovanje zvijezda, planeta, asteroida te drugih nebeskih tijela i pojava.

Jezero na Marsu

Ovo ime je prigodno, jer kako je NASA navela, u tom krateru se nekada nalazilo jezero nastalo od široke riječne delte.

Američka svemirska agencija smatra da je krater Jezero najpovoljniji za istraživanje jer se sastoji od različitih vrsta tla, a u kojima se možda skrivaju tragovi života. Nastao je udarom meteora sjeverno od ekvatora na Marsu.

Ovo nisu jedina mjesta iz regije koja su našla svoje “dvojnike” u svemiru. Primjera radi, Korado Korlević iz Zvjezdarnice Višnjanj je među najuspješnijim svjetskim “otkrivačima” malih nebeskih tijela, pa je neka od njih nazvao 10415 Mali Lošinj i 10645 Brač, a i neke komete nose ime po njemu.

S obzirom da astronomi iz cijelog svijeta imaju mogućnost da predlože ime za svemirsko tijelo koje su otkrili, postoji šansa da će neki šaljivac iskoristiti priliku da zloupotrijebi tu privilegiju.

Zbog toga, kaže Cikota, Međunarodna astronomska unija s velikom pažnjom evaluira prijedloge naziva asteroida, imajući na umu da će ti objekti kružiti vječno u Sunčevom sistemu.

“Svi neozbiljni pokušaji imenovanja asteroida u pravilu se odbiju, no u povijesti otkrivanja asteroida, poznati su primjeri naziva asteroida kod kojih nikada nije u potpunosti razjašnjeno što je otkrivač zaista imao na umu s pojedinim nazivima”, dodaje astrofizičar FER-a.

Svrha otkrivanja

Međutim, iako mjesta iz regije imaju imenjake u svemiru, to ne znači da će se na njima i obogatiti.

Kako kaže Džan Jašarević, astronom amater iz Sarajeva, “dvojnici” na Zemlji nemaju korist od toga što su inspiracija za imenovanje dalekih nebeskih tijela.

On dodaje da je imenovanje nekog nebeskog tijela ili lokacije u svemiru prema mjestu na našoj matičnoj planeti relativno čest proces. Ipak je nebo iznad nas prepuno nebeskih tijela, tako da nije lako naći inspiraciju za njihovo imenovanje.

Kako bi se shvatila brojnost nebeskih tijela koja putuju svemirskim prostranstvima, Jašarević podsjeća da je upravo Cikota otkrio na hiljade njih, a da mnogim čak i nije dao ime.

Učešće amatera

Danas je razlika između amaterske i profesionalne astronomije vrlo mala, kaže Cikota, a u posljednje vrijeme finansijska sredstva više nisu problem.

Osim što dobri instrumenti svojim cijenama postaju pristupačni već amaterima, jer je tehnologija proizvodnje napredovala i postala jeftinija nego što je nekada bila, u današnjem globaliziranom svijetu pristup podacima nije problem – uz sve postojeće baze podataka koje su javno dostupne online, vrlo je jednostavno sklopiti internacionalne saradnje i dobiti teleskopsko vrijeme na korištenje, kaže astrofizičar FER-a.

Kao i mjesta po kojim su imenovana, tako i otkrivači novih nebeskih tijela nemaju finansijskih koristi od tih poduhvata. Ali, svakako to nije ni bio cilj, govore ljubitelji promatranja svemira.

“Kao i kod mnogih hobija koji se obavljaju na amaterskoj razini, prva i najvažnija korist je sveopće zadovoljstvo prilikom nekog nesvakidašnjeg postignuća, poput otkrića malog tijela Sunčeva sustava, ili nekog drugog astronomskog fenomena ili objekta. Kod astronomije, dodatna korist jest što je to područje u kojemu amateri još uvijek mogu doći do značajnih znanstvenih rezultata i otkrića, i time svojim vlastitim istraživanjima doprinijeti profesionalnoj zajednici, posebno u današnjem globaliziranom svijetu kada umreženost i komunikacija astronoma amatera i profesionalaca više nisu problem”, kaže Cikota.

Nadalje, astronomija je, za razliku od mnogih drugih grana, atraktivan mamac za ulazak mladih naraštaja u svijet nauke. Stoga rano uvođenje mladih naraštaja u amaterske projekti u području astronomije često rezultira usmjeravanjem učenika da odabere put bavljenja naukom i istraživanjem, dodaje.

Jedinstvena prilika

Također, prilikom otkrivanja asteroida, jedinstvena korist je prilika da otkrivač može predlagati nazive svojih otkrića, nezavisno o tome je li otkrivač astronom amater ili profesionalna ustanova.

“Osim toga, svako amatersko promatranje potencijalno opasnih asteroida, određivanje njihovih parametara orbita, predviđanje njihovih položaja u budućnosti i fotometrijsko određivanje njihovih fizikalnih karakteristika predstavljaju vrlo vrijedne podatke, a time i direktan doprinos profesionalnoj znanstvenoj zajednici. To dokazuje činjenica da ponekad i do 80 posto astrometrijskih mjerenja pojedinih Zemlji Bliskih Objekata prikupe astronomi amateri, a samo 20 posto profesionalne zvjezdarnice”, pojašnjava astrofizičar iz Hrvatske.

Možda zemlje iz regije neće do daljnjeg biti ozbiljniji učesnice ozbiljnijeg i direktnijeg istraživanja svemira, ali to neće spriječiti da se i one na neki način nađu u nebeskim prostranstvima, pa makar zahvaljujući naporima astronoma. A ko zna, možda ćemo jednog dana na frižidere kačiti i magnete na kojim će pisati “Pozdrav iz…” Sarajeva, Zagreba, Brača… a koji neće potjecati sa Zemlje.

Izvor: Al Jazeera

Please follow and like us: