GORE PLUĆA SVIJETA Ogroman dio Amazone u plamenu, Brazil ništa ne poduzima, svijet šuti (VIDEO)
Rekordno veliki požari gore i u drugim krajevima svijeta. U Sibiru gori površina veća od Europe, a ogromni požari su ove godine zabilježeni i na Grenlandu
Pluća svijeta proživljavaju vrlo teške trenutke, a brazilske vlasti ne poduzimaju apsolutno ništa da bi se situacija s požarima u Amazoniji primirila. Dapače, politika koju provodi predsjednik Jair Bolsonaro gotovo da podržava trenutne događaje u njegovoj zemlji, a koji bi mogli biti kobni za cijeli svijet. Otkako je došao na vlast, početkom ove godine, nestala je brazilska politika zaštite okoliša, a posebno se to odrazilo na najveću svjetsku prašumu u kojoj je započela masovna deforestacija. Razlozi za takvu laissez faire politiku, prema Bolsonaru, jesu u tome da se omogući ekonomski napredak zemlje. Međutim, očito je da čelni čovjek Brazila ni ne razmišlja o posljedicama takve politike jer Amazonija nije važna samo za njegovu državu. Ono što se trenutno događa u najvećoj državi Južne Amerike utječe i utjecat će na ljudski život u cjelini.
Nogometno igralište u minuti
Da bi se shvatila veličina ovog događaja, najbolje je poslušati riječ brazilskih, ali i svjetskih znanstvenika koji ne šire optimizam. Iako je još uvijek moguće zaustaviti ovaj trend, oni koji proučavaju prašumu govore o katastrofalnom scenariju koji se ostvaruje svakog trenutka. Naime, ukoliko 40% pokrova nestane, velika je vjerojatnost da se ostatak Amazonije neće moći održati te će se površina iz prašume pretvoriti u savanu čime bi se označio početak kraja svjetskih pluća. Trenutno je stanje takvo da je čak 20 posto Amazonije uništeno, a svake minute izgori područje veličine nogometnog igrališta.
Da se cijela situacija ozbiljnije shvati, potrebno je naglasiti da je – u odnosu na prošlu godinu – deforestacija Amazonije porasla za čak 84 posto. Požari su uglavnom zahvatili sjeverni i središnji dio zemlje, prije svega države Amazonu i Rondoniju, dok su u stalnoj opasnosti i Acre, Mato Grosso, pa čak i Mato Grossu do Sul koji je od prvotnog većeg izvora požara udaljen i više od tisuću kilometara. Procjenjuje se da se na cijelom području u ovoj godini razvilo gotovo 74 tisuće požara, dok je u isto vrijeme prošle godine Brazil pogodilo tek nešto više do 40 tisuća požara. Dosadašnji negativni rekord iznosio je 68 tisuća požara 2016. godine u istom razdoblju.
Iako je svima jasno da će ovi događaju utjecati na dugoročnu sliku svijeta, Brazil je već počeo osjećati posljedice. Dolazi do promjena u mikroklimi gdje se javljaju ili veće ili manje količine padalina u odnosu na prosječne, a to se odražava na cijenu poljoprivrednih proizvoda, prije svega kave i šećera, što se ne slaže s Bolsonarovom procjenom o ekonomskom napretku zemlje. U desetak godina, koliko postoji fond za očuvanje Amazonije, Brazil je povukao gotovo 700 milijuna eura za brigu o okolišu. Međutim, dolaskom novog predsjednika početkom ove godine, zanemaren je fond te se od mogućih 50 milijuna eura iskoristilo ravno – 0 (nula). Očito je da aktualna brazilska vlast nema namjeru brinuti o najvećoj svjetskoj prašumi, no to pitanje odavno se prestalo postavljati.
