Kako država brine za mlade u BiH

Hiljade mladih iz naše zemlje odavno je spakovalo kofere i krenulo trbuhom za kruhom daleko od BiH. Bez posla, pristojne plaće i perspektive, kako se godinama žale, okrenuli su leđa svojoj državi i ne namjeravaju se vraćati.

A kako to država i nadležni podržavaju mlade i daju im nadu za ostanak, najbolje pokazuju budžetska ulaganja u njih i postojanje strategija za mlade, što smo istražili.

Ukoliko uzmemo podatke posljednjeg popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, trenutno bi u našoj zemlji trebalo živjeti nešto više od 720.000 mladih od 20 do 35 godina, i to više od 476.000 mladih u Federaciji BiH, 230.000 u RS-u te blizu 16.000 u Brčko distriktu. Međutim, taj broj zasigurno je manji ako oduzmemo veliki broj mladih koji su proteklih godina napustili BiH.

Precizne statistike nemamo, što već na početku otežava prepoznavanje najvećih razloga i najčešćih grupa mladih koji napuštaju zemlju. Brojni analitičari najviše su upravo skretali pažnju na nemar bosanskohercegovačkih vlasti za dubljim analizama o emigracijama.

Ipak, dostupni su podaci o budžetskim izdvajanjima za podršku mladima, što prikazuje kolike su ustvari njihove prilike za napredak. Nije teško uočiti obrazac – što je manje mjesto u kojem žive, manje je prilika za njih.
 

Najviše ulaganja u stipendije



Na naš upit o izdvajanjima za podršku projektima, biznisima i zapošljavanju mladih u dobi do 18 do 30 godina, iz kantonalnih ministarstava uglavnom su se osvrtali na stipendiranja studenata. Ovaj vid podrške, nažalost, pomaže mladima samo tokom školovanja, ali ne znači i njihovo zapošljavanje po završetku studija.

Naprimjer, Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosanskopodrinjskog kantona u budžetu za 2019. godinu izdvojilo je 153.720 KM za stipendiranje studenata, dok je za projekte mladih izdvojeno tek 8.000 KM. Ipak, BPK je među rijetkim kantonima koji imaju Strategiju obrazovanja odraslih.

“U saradnji s nevladinim sektorom, službom za zapošljavanje i privrednim subektima radili smo na projektima prekvalifikacije i dokvalifikacije mladih ljudi nakon završenog školovanja. U planu za 2020. nam je rad na izradi dokumenta Strategija razvoja omladinske politike na području Bosansko-podrinjskog kantona”, kazali su nam iz BPK-a.

Strategiju omladinske politike prošle godine usvojila je Skupština Zeničko-dobojskog kantona, i to za period od 2018. do 2022. godine. Iz Vlade ZDK govore nam da kontinuirano sufinansiraju sportske i kulturne omladinske projekte.

U ZDK ponovo nailazimo na isticanje stipendiranja i finansiranja smještaja studenata u studentske centre. Ipak, važno je naglasiti da se u budžetu ZDK osiguravaju sredstva za posebno nadarene i talentovane mlade, kao i dodatno stipendiranje za studente koji se osposobljavaju za deficitarna zanimanja.

Kada je riječ o projektima mladih, ZDK je ove godine izdvojio 55.000 KM u te svrhe.
 

Subvencioniranje poslovnih ideja



Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona u 2019. godini uputilo je poziv za subvencioniranje razvojnih projekata, poslovnih ideja ili startup paketa za nezaposlene i mlađe od 40 godina. Aplikanti mlađi od 30 godina dobijali su dodatne bodove, kao i žene. Ovo je još jedan od napora Vlade USK da zaustavi emigracije mladih koje su u ovom području BiH sve učestalije.

U borbi za demografsku revitalizaciju, Vlada Posavskog kantona sredinom ove godine osnovala je Vijeće za koordinaciju mjera demografske obnove Posavskog kantona.

“Svojim radom želimo postići zadovoljavajuću stopu ekonomskog rasta koji pretpostavlja nove investicije, otvaranje radnih mjesta i popravljanje ukupnog standarda stanovnika našeg kantona. Odlukom Vlade za 2019. utvrđen je grant za razvoj poduzetništva, obrta i zadruga u iznosu od 676.774 KM. Kroz ovaj program sufinansiraju se novoosnovani obrti, zapošljavanje nezaposlenih, prekvalifikacije i dokvalifikacije, regresiranje kamata na investicijske kredite i kredite za nabavku obrtnih sredstava… Dodatno želimo potaknuti konkurentnost ekonomije, olakšati zapošljavanje mladih i popraviti status uposlenika u realnom sektoru, a isto tako i potaknuti mlade da se odluče za pokretanje vlastitog posla kroz preduzeće ili obrt”, kazali su nam iz Vlade Posavskog kantona.

Pored podrške za mlade kroz budžete, brojne su nevladine i strane organizacije, preduzeća te ambasade u BiH koje kroz razne projektne aktivnosti pružaju mladima poticaje kako bi se uključili u poduzetništvo i inovacije.

Ipak, obično najveći dio kolača dobiju mladi u većim i urbanim sredinama, dok u pojedinim općinama u BiH izostaje bilo kakva podrška. Stoga ne čudi da upravo najviše mladih iz ruralnih područja napušta zemlju.

Međutim, neizbježno je pitanje koliko su mladi uopće zainteresovani za podrške projektima, poduzetništvima, biznisima…

Iz zemlje više ne odlaze samo oni bez posla, već sve češće i oni koji imaju poprilično stabilne poslove. Sociopsihološke analize pokazuju da su mladi, ne samo u BiH, već u cijeloj regiji, generalno izgubili volju za životom i radom u svojoj državi.

Kako je nedavno kroz istraživanje o mladima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i Fondacije Fridrich Ebert u BiH kazala profesorica Lejla Turčilo, mladi u BiH nemaju vjeru da mogu nešto promijeniti. S druge strane, ističe Turčalo, jedan od najvećih hendikepa mladog i nezaposlenog čovjeka u BiH jeste što ne ulaže u sebe i nekvalitetno provodi svoje vrijeme.

Bh. demografi ističu da prije svega moramo znati ko su mladi koji odlaze iz BiH i koji su razlozi njihovog odlaska, da bismo znali šta trebamo mijenjati u državi.

Klix.ba

Please follow and like us:
Share this:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial