Koronavirus – šta, kako, zašto?

Pripremio: Spahić  Haris dr. vet .med.

Virusi  su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stvaranja energije i bjelančevina stanica domaćina.

veličine od 0,02 do 0,3 μm. Kako bi se razmnožavali, oni su u potpunosti ovisni o ćeliji  (bakterijskoj, biljnoj ili životinjskoj).

Virusi imaju vanjski bjelančevinski, a ponekad  lipidni omotač te RNK ili DNK. Da bi došlo do infekcije, virus se prvo pričvršćuje na ćeliju  domaćina. Potom se virusna DNK ili RNK odvaja od vanjskog omotača (razodijevanje) i replicira unutar čelije domaćina, zbivanjem za koje su potrebni specifični enzimi. Većina RNK virusa replicira svoju nukleinsku kiselinu u citoplazmi, dok DNK virusi to čine unutar jezgre. Ćelija domaćina tipično propada, otpuštajući nove viruse, koji zaražuju druge ćelije domaćina.

Neke infekcije su asimptomatske ili latentne. Kod latentne infekcije, virusna RNK ili DNK ostaje u stanicama domaćina, ali ne uzrokuje bolest,  sve dok neki poticaj ne uzrokuje vraćanje simptoma. Latencija može olakšati širenje s čovjeka na čovjeka. Latenciju iskazuju herpes virusi.

Nekoliko stotina različitih virusa zaražavaju   ljude . Virusi koji ponajprije zaražavaju ljude se često šire dišnim i probavnim izlučevinama. Neki se prenose spolnim putem i putem krvi. Virusi su rasprostranjeni širom svijeta, no njihovo je širenje ograničeno urođenom otpornošću, prethodnim imunizirajućim infekcijama ili cijepljenjem, sanitarnim i drugim mjerama javno zdravstvenog nadzora te profilaktičkom primjenom antivirusnih lijekova.

Životinjski virusi slijede svoje biološke cikluse uglavnom u životinja; ljudi su sekundarni ili slučajni domaćini. Ovi su virusi ograničeni na područja i okoliš koji podržava njihov prirodni ciklus infekcije koji ne uključuje ljude (kralješnjake, člankonošce ili i jedne i druge).

Šta je koronavirus?

Koronavirusi su velika porodica virusa koji mogu uzrokovati bolest kod životinja ili ljudi. Kod ljudi je poznato da nekoliko koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije u rasponu od obične prehlade do težih bolesti kao što su respiracijski sindrom Bliskog Istoka (MERS) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Koronavirus koji je nedavno otkriven uzrokuje koronavirusnu bolest COVID-19. Koje mogu završiti smrtonosno.

Šta  je COVID-19?

COVID-19 je zarazna bolest koju uzrokuje nedavno otkriveni koronavirus. Ovaj novi virus i bolest bili su nepoznati prije izbijanja epidemije u gradu Wuhan u Kini, u decembru 2019. godine.

Koji su simptomi COVID-19?

Najčešći simptomi COVID-19 su povišena tjelesna temperatura, umor i suh  kašalj. Neki pacijenti mogu imati bolove u mišićima, začepljenost nosa, curenje nosa, grlobolju ili proljev. Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeno. Neki se zaraze, ali ne razvijaju nikakve simptome ali se  ne osjećaju se dobro. Većina ljudi (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez potrebe za posebnim liječenjem. Otprilike 1 od svakih 6 osoba koje obole od  COVID-19 postaje ozbiljno bolesno i razvija poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni sa osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću vjerojatnost da će razviti ozbiljne bolesti. Osobe sa povišenom temperaturom, kašljem i otežanim disanjem trebaju potražiti medicinsku pomoć.

Kako se širi COVID-19?

Ljudi mogu oboljeti od  COVID-19 od drugih koji imaju virus. Bolest se može proširiti od osobe do osobe kroz male kapljice iz nosa ili usta koje se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili izdahne. Te kapljice slijeću na predmete i površine oko osobe. Ostali ljudi tada se zaraze s COVID-19 dodirom tih predmeta ili površina rukama, a zatim dodirujući oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti COVID-19 ako udišu kapljice od osobe  koja je oboljela od  COVID-19 koja kašlja ili izdiše kapljice. Zbog toga je važno boraviti više od jednog metra od osobe koja je bolesna.

WHO ocjenjuje tekuća istraživanja o načinima širenja COVID-19 i nastavit će dijeliti ažurirane nalaze.

Može li se virus koji uzrokuje COVID-19 prenijeti kroz zrak?

Dosadašnje studije sugeriraju da se virus koji uzrokuje COVID-19 prenosi uglavnom kontaktom s respiratornim kapljicama, a ne putem zraka.

Može li se COVID-19 zaraziti od osobe koja nema simptome?

Glavni način na koji se bolest širi je putem respiratornih kapljica koje izbacuje neko ko kašlje. Rizik da zarazi sa COVID-19 od nekoga bez ikakvih simptoma je vrlo nizak. Međutim, mnogi ljudi sa COVID-19 imaju samo blage simptome. To je posebno  u ranim fazama bolesti. Stoga je moguće uhvatiti COVID-19 od nekoga ko ima, na primjer, blagi kašalj i ne osjeća se bolesno. WHO procjenjuje tekuća istraživanja o periodu prijenosa COVID-19 i nastavit će dijeliti ažurirane nalaze.

Mogu li se zaraziti sa COVID-19 iz izmeta nekoga s bolešću?

Čini se da je rizik da se zarazi sa COVID-19 iz izmeta zaražene osobe mali. Iako početne istrage sugeriraju da virus može biti prisutan u izmetu u nekim slučajevima, širenje tim putem nije glavna karakteristika epidemije. WHO procjenjuje kontinuirana istraživanja o načinima širenja COVID-19 i nastavit će dijeliti nova otkrića. No, budući da to predstavlja rizik, to je još jedan razlog da redovno čistite ruke, nakon korištenja WC –a  i prije jela.

Kako se zaštititi i spriječiti širenje bolesti?

Mjere zaštite za sve

Budite svjesni najnovijih informacija o epidemiji COVID-19, dostupnih na web stranici WHO-a i putem vašeg nacionalnog i lokalnog tijela za javno zdravstvo. Mnoge države širom svijeta zabilježile su slučajeve epidemije COVID-19. Vlasti u Kini i nekim drugim zemljama uspjele su usporiti ili zaustaviti svoje ispade. Međutim, situacija je nepredvidiva, pa redovno provjeravajte najnovije vijesti.

Možete smanjiti svoje šanse da se zarazite ili širite COVID-19 poduzimajući neke jednostavne mjere predostrožnosti:

  • Redovno i temeljito čistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom.
    Zašto? Pranje ruku sapunom i vodom ili upotrebom ručnog trljanja na bazi alkohola ubija viruse koji mogu biti na vašim rukama.
  • Održavajte najmanje 1 metar udaljenosti između sebe i svakoga ko kašlje ili kiše.
    Zašto? Kad netko kašlje ili kihne, iz nosa ili usta raspršuju male kapljice tekućine koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, uključujući virus COVID-19, ako osoba koja kašlja ima bolest.
  • Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta.
    Zašto? Ruke dodiruju mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Nakon kontaminacije, ruke mogu prenijeti virus na vaše oči, nos ili usta. Odatle virus može ući u vaše tijelo i može vas razboljeti.
  • Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene kako vi, tako i ljudi oko vas. To znači da prekrivate usta i nos savijenim laktom ili tkivom kada kašljete ili kihate. Potom upotrijebljeno tkivo odmah odložite.
    Zašto? Kapljice šire virus. Pridržavajući se dobre respiratorne higijene štite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.
  • Ostanite kod kuće ako se ne osjećate dobro. Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite liječničku pomoć i nazovite  ih unaprijed. Slijedite upute vašeg lokalnog zdravstvenog tijela.
    Zašto? Nacionalne i lokalne vlasti će imati najnovije informacije o situaciji u vašem području. Poziv unaprijed omogućit će vašem liječniku da vas brzo usmjeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će vas također zaštititi i pomoći u sprječavanju širenja virusa i drugih infekcija.
  • Budite u toku s najnovijim žarištima COVID-19 (gradovi ili lokalna područja gdje se COVID-19 širi široko). Ako je moguće, izbjegavajte putovanje u mjesta – posebno ako ste starija osoba ili imate dijabetes, bolesti srca ili pluća.
    Zašto? Imate veće šanse da se  zarazite sa  COVID-19 u jednom od ovih područja.

Mjere zaštite za osobe koje se nalaze ili su nedavno posjetile područja u kojima se COVID-19 širi (u proteklih 14 dana)

  • Slijedite gore navedene upute (Mjere zaštite za sve)
  • Samo se izolirajte ostajući kod kuće ako se počnete osjećati slabo, čak i sa blagim simptomima poput glavobolje, malo povišene  temperature groznice (37,3 C ili više) i blagim curenjem iz nosa ostanite u samo izolaciji  sve dok se ne oporavite. Ako nemate da vam netko donese zalihe hrane .Ako izlazite da kupite hranu, onda obucite masku kako ne biste zarazili druge ljude.
    Zašto? Izbjegavanje kontakta s drugima i posjeta medicinskim ustanovama omogućit će vam da ovi objekti djeluju efikasnije i pomoći zaštiti vas i druge od mogućih virusa COVID-19 i drugih virusa.
  • Ako razvijete veoma veliku povišenu temperaturu imate groznicu, kašalj i otežano disanje, hitno potražite ljekarsku  pomoć  jer se to može dogoditi zbog respiratorne infekcije ili drugog ozbiljnijeg stanja. Nazovite unaprijed i recite svom ljekaru  za nedavna putovanja ili kontakt s putnicima.
    Zašto? Poziv unaprijed omogućit će vašem ljekaru da vas brzo usmjeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će također  pomoći da se spriječi moguće širenje COVID-19 i drugih virusa.

Kakve su mogućnosti da ču se zaraziti sa COVID-19?

Rizik ovisi o tome gdje se nalazite – točnije, postoji li tamo epidemija COVID-19.

Za većinu ljudi na većini lokacija rizik od toga da se zarazi sa  COVID-19 i dalje je nizak. Međutim, sada širom svijeta postoje gradovi (gradovi ili područja) gdje se bolest širi. Za ljude koji žive ili posjećuju ta  područja rizik od toga da se zaraze sa  COVID-19 je veći. Vlade i zdravstvene vlasti poduzimaju energične mjere svaki put kada se utvrdi novi slučaj COVID-19. Obavezno poštujte lokalna ograničenja putovanja, kretanja ili velikog okupljanja. Suradnja sa naporima za suzbijanje bolesti smanjit će vaš rizik od hvatanja ili širenja lijeka COVID-19.

Izbijanja COVID-19 mogu se obuzdati, a prijenos se zaustaviti, kao što je pokazano u Kini i nekim drugim zemljama. Nažalost, novi slučajevi  mogu brzo nastati. Važno je biti svjestan situacije u kojoj se nalazite ili namjeravate otići. WHO objavljuje svakodnevne novosti o situaciji COVID-19 širom svijeta.

Koliki je rizik od teške bolesti?

Dok još uvijek učimo o tome kako COVID-2019 utječe na ljude, starije osobe i osobe s već postojećim medicinskim stanjima (poput visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, bolesti pluća, raka ili dijabetesa) pojavljuju se teža oboljenje  češće od ostalih.

Dali su antibiotici efikasni u liječenju COVID-2019?

Ne. Antibiotici ne djeluju protiv virusa, djeluju samo protiv bakterijske infekcije. COVID-19 uzrokuje virus, tako da antibiotici ne djeluju. Antibiotici se ne smiju koristiti kao sredstva za prevenciju ili liječenje COVID-19. Oni se trebaju koristiti samo prema uputama liječnika za liječenje bakterijske infekcije.

 Postoji li vakcina ili lijek protiv COVID-19?

Ne još. Do danas ne postoji cjepivo niti određeni antivirusni lijek koji bi spriječio ili liječio COVID-2019.  Međutim, oboljeli trebaju biti pažljivi kako bi ublažili simptome. Osobe s ozbiljnom bolešću trebaju biti hospitalizirane. Većina pacijenata oporavlja se zahvaljujući suportivnoj  njezi.

Moguća vakcina i neki specifični tretmani lijekovima su pod istragom. Testiraju se putem kliničkih ispitivanja. WHO koordinira napore na razvoju vakcina i lijekova za prevenciju i liječenje COVID-19.

Najefikasniji načini zaštite sebe i drugih protiv COVID-19 su da često čistite ruke, prekrivate kašalj savijenim laktom ili tkivom i održavate udaljenost od najmanje 1 metar  od ljudi koji kašlju ili kišu.

Dali nositi masku da se zaštitim?

Nosite masku samo ako imate  simptomima COVID-19 (posebno kašlja) ili pazite na nekoga ko može imati COVID-19. Jednokratna maska ​​za lice može se koristiti samo jednom. Ako niste bolesni ili pazite na nekoga ko je bolestan, trošite masku. U svijetu postoji nedostatak maski, tako da WHO potiče ljude da mudro koriste maske.

WHO savjetuje racionalnu upotrebu medicinskih maski kako bi se izbjeglo nepotrebno rasipanje dragocjenih resursa i pogrešna uporaba maski .

Najefikasniji načini zaštite sebe i drugih od COVID-19 su da često čistite ruke, prekrivate kašalj savijenim laktom ili tkivom i održavate udaljenost od najmanje 1 metar  od ljudi koji kašlju ili kišu .

Kako staviti, koristiti  i odložiti masku?

  • Zapamtite, masku trebaju koristiti samo zdravstveni radnici, osobe koje pružaju njegu i pojedinci s respiratornim simptomima, poput povišene temperature i kašlja.
  • Prije dodirivanja maske, očistite ruke pranjem vodom i  sapunom ili trljanjem ruku  s dezificijensom  na bazi alkohola
  • Uzmi masku i pregledaj je da li ima suza ili rupa.
  • Orijentišite se sa gornje strane (gde je metalna traka).
  • Osigurajte da je maska ​​okrenuta prema van (obojena strana).
  • Stavite masku na lice. Zakačite metalnu traku ili čvrst rub maske, tako da se oblikuje u oblik vašeg nosa.
  • Spustite dno maske tako da pokriva usta i bradu.
  • Nakon upotrebe skinite masku; uklonite elastične petlje iza ušiju, dok masku držite dalje od lica i odjeće kako ne biste dodirivali potencijalno kontaminirane površine maske.
  • Odbacite masku u zatvorenom kantu odmah nakon upotrebe.
  • Izvršite higijenu ruku nakon dodirivanja ili odbacivanja maske – Koristite alkoholnu četku za ruke na bazi alkohola ili, ako ste vidno zaprljani, operite ruke sapunom i vodom.

Koliki je period inkubacije COVID-19?

„Period inkubacije“ znači vrijeme između zaražavanja  s virusom i početka simptoma bolesti. Većina procjena razdoblja inkubacije za COVID-19 kreće se u rasponu od 1-14 dana, najčešće oko pet dana. Te će se procjene ažurirati kako bude dostupno više podataka.

Koliko dugo virus preživljava na površinama?

Nije sigurno koliko dugo virus koji uzrokuje COVID-19 preživljava na površinama, ali čini se da se ponaša kao i drugi koronavirusi. Studije pokazuju da koronavirusi (uključujući preliminarne informacije o virusu COVID-19) mogu postojati na površinama nekoliko sati ili do nekoliko dana. To može varirati u različitim uvjetima (npr. Vrsta površine, temperatura ili vlažnost okoliša.

Ako mislite da je neka površina zaražena, očistite je jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge. Očistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Izbegavaj te da dodirujete oči, usta ili nos.

Dali je sigurno primati pakete iz područja kaoja su zaražena COVID-19 ?

Da. Vjerovatnoća da zaražena osoba kontaminira komercijalnu robu je mala, a rizik od hvatanja virusa koji uzrokuje COVID-19 iz paketa koji je premješten, putovan i izložen različitim uvjetima i temperatura je također mala.

Postoji li nešto što ne bih  smio raditi?

Sljedeće mjere NISU efikasne protiv COVID-2019 i mogu biti štetne:

  • Pušenje
  • Nošenje jednokratne maske više vremena ili više ljudi.
  • Uzimanje antibiotika (vidi pitanje 10 ” Postoje li neki lijekovi za terapiju koji mogu spriječiti ili izliječiti COVID-19? “
  • U svakom slučaju, ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite medicinsku njegu rano da smanjite rizik od razvoja teške infekcije i svakako podelite svoju nedavnu istoriju putovanja sa svojim zdravstvenim radnikom

perspektiva.ba/saff.ba

Please follow and like us:
Share this:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Wordpress Social Share Plugin powered by Ultimatelysocial