Zlatni savjeti kako iskoristiti zadnju trećinu ramazana i Lejletul-Kadr
Kako da se približim Allahu, jer ne znam učiti Kur’an na arapski?
Mjesec ramazan zaista je vrijeme obilja dobrota koje Allah, dželle šanuhu, daje Svojim robovima, posebno iskoristiti zadnju trećinu ramazana čije dane i noći upravo proživljavamo. To su neznatne noći a izuzetne vrijednosti. Jedna od tih noći je Lejletul-Kadr. Lejletul-Kadr je vrijednija hiljadu mjeseci, pa je i ibadet u njoj jednako tako vrijedan.
Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio posebno revan u izvršavanju ibadeta zadnju trećinu ramazana, na što je podsticao i svoju porodicu. Njegova čedna supruga Aiša, radijallahu anha, kazala je: „Allahov Posalnik, sallallahu alejhi ve sellem, u zadnjih deset noći ramazaan trudio bi se više nego u ostalim noćima.“ (Sahih Muslim, broj 1175)
Prirodno je da vjernik slijedi stope Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svemu pa tako i kada je upitanju posebna revnost u ibadetu u zadnjoj trećini ramazana. Iako, razumije se, tokom cijele godine nastojim ibadetiti što je moguće više.
Tačno je da je ramazan mjesec Kur’ana, kada vjernici trebaju posebnu pažnju posvetiti učenju Allahove knjige i razmišljanju o njenim ajetima. Za svaki proučeni harf vjernik će biti nagrađen sa deset sevapa. Savjetujem ti da istog momenta započneš učiti sufaru, pa ako se potrudiš dovoljno će ti biti petnaest dana da završiš, potom ćeš naučiti osnove tedžvida i započeti s učenjem Kur’ana, tako da, s Allahovom pomoći, sljedeći ramazan dočekaš kao vješt učač Kur’ana.
U Dva Sahiha – kod Buharije i Muslima – bilježi se od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
„Onaj koji vješto uči Kur’an, bit će u društvu plemenitih i čestitih meleka pisara, dok onome koji uči Kur’an pa zastaje i osjeća pri tome poteškoću, pripadaju dvije nagrade: jedna nagrada za učenje Kur’ana, a druga nagrada za teškoću koju osjeća učač.“
Međutim, ne znači da je učenje Kur’ana jedini ibadet i jedino u čemu vjernik može provesti ova neizmjerno vrijedne noći, stoga ti kao prijednog navodim nekoliko:
Razmišljanje o Kur’anskim ajetima
Dok ne naučiš učiti Kur’an sa arapskom, čitaj prijevod i razmišljaj o onome što čitaš kako bi uzeo pouku, jer je i razmišljanje o Allahovim ajetima ibadet. Rekao je Uvišeni Allah: „Mi tebi objavljujemo Knjiga koja je blagoslovljena, da bi oni razmislili o njenim ajetima, i da bi razmislili oni koji pameti imaju.“ (Sad, 29)
Namaz
Obavljaj farzove u džematu, prisustvovuj teraviji i noćnom namazu ako se prakticira u tvom džematu. Kod kuće, tokom noći možeš sam klanjati noćni namaz učeći polahko one sure koje znaš da bi tvoj kijam bio duži, potom, isto tako dugo i polahko, obavi ostale ruknove namaza, posebno se zadrži na sedždi i upućuj Allahu dove na njoj tražeći na svome jeziku Njegove blagodati, zdravlje, ustrajnost na Pravom putu, milost, oprost, i svako drugo dobro.
Dova
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Allah je ljut na onoga ko od Njega ništa ne traži.“ (Musnedu Ahmed 2/442, El-Edebul-mufred, el-Buhari, broj 658)
Prenosi se od Nu’mana ibn Bešira, radijallahu anhu, da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Dova, to je ibadet’, a zatim je proučio ajet: ‘Gospodar vaš je rekao: Molite Me, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će sigurno u Džehennem poniženi.’“ (Sunenut-Tirmizi, 5/374)
Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U svakoj noći ima jedno određeno vrijeme, ako ga rob musliman potrefi učeći u njemu dovu i tražeći od Allaha neko dobro, sigurno će mu ga podariti.“ (Sahih Muslim, 6/36)
Salavat
Rekao je Uzvišeni Allah: „Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!“ (Sura el-Ahzab, 56.)
Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata, poništiti mu deset loših djela i uzdići ga za deset deredža.” (Musnedu Ahmed, Sunenun-Nesai. Albani ga je ocijenio sahihom)
Od Ebud-Derda’a, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Povećajte donošenje salavata na mene tokom petka, jer on je znamenit, svjedoče mu meleki. Doista, niko neće donijeti salavat na mene a da mi se njegov salavat neće dostaviti čim se odvoji od njega.“ Rekao sam: ‘I poslije smrti?’ Pa reče: ‘Doista je Allah zabranio zemlji da jede tijela poslanika.‘“ (Sunen Ibn-Madže)
K’ab ibn ‘Udžra je rekao: „Rečeno je: ‘Allahov Poslaniče, poznato nam je da trebamo donositi salavat na tebe, ali kako ćemo to raditi?’ Rekao je: ‘Recite: Allahumme salli ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema sallejte ‘ala Ibrahime va ‘ala ali Ibrahime, inneke hamidum-medžid. Allahume barik ‘ala Muhammedin ve ‘ala ali Muhammedin kema barekte ‘ala Ibrahime ve ‘ala ali Ibrahime, inneke hamidum-medžid!‘“ (Sahihul-Buhari)
Blagodati donošenja salavata na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, su brojne, a neke od njih su vidljive iz navedenih dokaza.
Zikr
Allahov Poslanik, sallallahu alehi, ve sellem, je kazao: „Dvije riječi lahke su jeziku za izgovor, a teške su na Mizanu i drage su Milostivom: „Subhanallahi ve bi hamdihi, subhanallahil-Azim.“
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko u toku jednog dana sto puta izgovori: ‘subhanallahi ve bi hamdihi’ oprosteni su mu grijesi makar ih bilo kao morske pjene.” (Sahihul-Buhari)
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Ko svakog dana sto puta kaže ‘la ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, ve huve ‘ala kulli šej’in kadir’ – vrijedi mu kao da je oslobodio deset robova, bit će mu upisano sto dobrih djela, izbrisano sto grijeha i bit će mu štit od šejtana tog dana sve do noći i niko nije nešto bolje uradio, osim čovjeka koji je uradio više od njega.“ (Sahih Muslim)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „Čovjek za sebe ne može učiniti posao korisniji od zikra da bi se spasio Allahove kazne.“ (Musnedu Ahmed)
Istigfar
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selem: „Ko želi da se obraduje listovima svojih djela na Sudnjem danu neka što više čini istigfar.“ (Sunenul-Bejheki)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Šejtan je kazao: ‘Gospodaru, tako mi Tvoje veličine, neću prestati zavoditi Tvoje robove dok im duša ne izađe iz tijela.’ A Allah je na to rekao: ‘Tako mi Moje moći i veličine, neću im prestati opraštati sve dok budu tražili oprosta.“ (Musnedu Ahmed)
Ovo su samo neki primjeri, a postoji još mnogo dova i zikrova koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio i preporučivao. Na bosanskom jeziku postoji lijepa zbirka dova i zikrova koja se zove Hisnul-muslim – Zaštita svakog muslimana, pa ti preporučujem da je potražiš i okoristiš se njenim sadržajem (ova zbirka se može naći OVDJE ).
Allah ti dao svako dobro.
Abdullah Nasup
_________________________
Preporučujemo vam da naučite ovu kratku dovu koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio da se uči u Lejletul Kadr:
Aiša, radijallahu anha, upitala je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada bih znala da je Lejletul-Kadr, koju bih dovu upućivala Allahu u toj noći?” Poslanik odgovori: “Reci: ALLAHUMME INNEKE ‘AFUVVUN, TUHIBBUL-‘AFWE, FA’FU ANNI! “Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj koji praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti.” (Tirmizi, Ibnu Madže, hadis sahih, Silsiletu Sahihe 3337, Albani)
Izvor: Num
Tražeći Lejletul-Kadr
Jedna od najbitnijih razlika u tih zadnjih deset noći, jeste da je u jednoj od njih Lejletul-Kadr. Ovo je najodabranija noć u godini, koja je bolja od hiljadu mjeseci. To znači da muslimani mogu tokom ove noći zaraditi više nagrada klanjajući noćni namaz nego kada bi ibadetili pune 84 godine. Ovo je velika blagodat koju je Allah, dž.š., podario muslimanima.
Imam Ibrahim Al-Nehai kaže: „Dobra djela učinjena u ovoj noći, bolja su od onih izvedeni dosljedno izvedenih tokom hiljadu mjeseci“
Ebu Hurejre pripovijeda da je Božiji Poslanik, a.s., rekao: „Ko provede Lejletul-Kadr u molitvi, vjerujući u Allaha i tražeći Njegovu nagradu, biće mu oprošteni svi prethodno učinjeni grijesi.“ (Buharija, Muslim). „Vjerovanje“ u ovom hadisu ne podrazumijeva samo vjerovanje u jednog Boga Allaha, dž.š., to zahtjeva i vjerovanje u nagrade koje nam je Allah, dž.š., obećao sa činenje ibadeta tokom ove noći.
Lejletul-Kadr se nalazi u jednoj od neparnih noći. Aiša, r.a., pripovijeda kako je Poslanik Muhammed, a.s., rekao: „Tražite Lejletul-Kadr u jednoj od neparnih noći, tokom zadnjih deset noći Ramazana.“ (Buharija, Muslim).
Najvjerovatnije da se ona nalazi u jednoj od neparnih zadnjih sedam noći Ramazana. Ibn Omer, r.a., prenosi da je Poslanik Muhammed, a.s., rekao: „Tražite je u zadnjih deset noći. Ako neko od vas promaši ili ne bude u satnju da čini tako, onda bi trebao pokušati barem u zadnjih sedam noći.“ (Muslim). Najviše se govori kako je on sugerirao da se Lejletul – Kadr nalazi u 27. noći mjeseca Ramazana. U izvještaju Ubejja ibn Ka’ba stoji: „Kunem se Allahom da znam u kojoj noći je Lejletul-Kadr. To je noć u kojoj nam je Božiji Poslanik, a.s., naredio da obavljamo namaz. To je noć uoči 27. dana Ramazana. Može se prepoznati po tome što će sunce toga dana izaći rano ujutro, biće bijelo i bez ikakvih zraka.“ (Muslim).
Musliman treba tražiti Lejletul-Kadr tako što će u ibadetu provesti svih deset zadnjih noći mjeseca Ramazana, čineći razne oblike ibadeta. To podrazumijeva učenje Kur’ana, zikr, istigfar i traženje oprosta od Allaha, dž.š. Najbolje za muslimana jeste da puno ibadeti tokom zadnjih deset noći Ramazana, jer je Poslanik, a.s., rekao: „Način na koji se traga za Lejletul – Kadrom je činjenje dodatnih ibadeta.“ Kada je rekao „Tražite je u zadnjih deset noći“ Božiji Poslanik, a.s., nije podrazumijevao bukvalno traženje po znakovima i oznakama specifičnim za Lejletul-Kadr. Ono što ovu noć razlikuje od drugih noći potpada u gajb, nepoznat ljudima.
Izvor: AKOS
