Odnos kćerke i oca: Jedna drugačija i posebna ljubav

Vezanost za oca je trajna, kćerka ga rijetko napušta čak i onda kada je svijesna da on nije dobra osoba. Odnos sa ocem najviše utiče na to kako će kćerka da izgradi samopouzdanje, ali i na to kakve će partnere da bira.

Odnos oca i kćerke oduvijek je poseban i drugačiji, ispunjen naročitom vrstom emocija i obožavanja. Počinje da se gradi u najranijem djetinjstvu, kada kćerka, još nesvijesno, počinje da pravi suštinsku razliku između majke i oca. U svijesti malenog bića majka se podrazumijeva, za nju je tu i uvijek, dok je otac nešto nedostižno i uzvišeno za čiju ljubav i naklonost očigledno treba da se bori. Zašto kćerke toliko vole očeve i kako nastaje ta trajna neraskidiva veza među njima, objašnjava psiholog i psihoterapeut Aleksandra Janković:

– Ovde se potvrđuje Frojdova teza koju prolaze dijeca sa roditeljima suprotnog pola. Za djevojčice je majka u porodičnom miljeu stalno prisutna figura koja brine o hrani, oblačenju i drugim svakodnevnim stvarima. Otac je neko poput ministra koji brine o krupnijim stvarima, a pre svega o novcu. Kćerke to u najranijem uzrastu, tačnije od treće godine prepoznaju, ali još ne mogu jasno da iskažu. U njihovim očima on je često idealizovana figura koja se pojavljuje posle svih završenih obaveza i tada slijedi vrijeme za ljubav i igru. Očevi su najčešće ti koji se bave samo “lijepim” stvarima, rijetko kritikuju i vaspitavaju u pravom smislu te riječi.

Najveća podrška

– U odnosu na majku koja zbog svih obaveza često reaguje kritički i pomalo neprijatno, otac se javlja kao izvor prijatnosti, spreman da se sa njom poigra, da sasluša sve njene “važne” priče i pokaže najlepše emocije. Za nju se njegova ljubav podrazumijeva. Kako vrijeme njenog odrastanja odmiče, tako se ona sve čvršće vezuje za tatu. Za kćerku je mišljenje oca izuzetno važno, jer utiče na izgrađivanje sopstvenog samopoštovanja i samopouzdanja. Njegovo mišljenje je za nju zakon, jer je otac njen idol, šarmantan, neodoljiv, pun kvaliteta… Odnos prema sebi i nivo poštovanja gradi na osnovu poruka koje joj on šalje – kaže naša sagovornica.

Baš zbog toga što se majka i njena ljubav bezuslovno podrazumevaju, a tata je osoba čija ljubav mora da se zasluži i stalno osvaja, stvara se ta posebna ljubav. U kulturi zapadne civilizacije je to posebno izraženo. Od kćerke se očekuje da bude lijepa, darovita, pametna, samopouzdana, što se bez podrške oca, kaže naša sagovornica, rijetko dešava:

– Očevi, učite kćerke o važnosti unutrašnje ljepote koja je važnija od spoljašnje. Ovo je veoma bitno, jer djevojčice u mlađem uzrastu postaju svijesne fizičkog izgleda koji može da stvara pritisak. Zato joj govorite da je uvijek lijepa, ali da pored toga treba da bude i dobra osoba. Muškarci su u ovoj vrsti podrške svojim kćerkama uglavnom nesebični, jer oni u životu, po definiciji, najviše vole majku pa kćerku. To su jedine žene koje su uvijek tu za njih. Zato je za kćerku, naprosto, nedopustivo da u bilo kom dijelu života napusti oca. Vezanost za njega ostaje čak i kada je svijesna da on nije dobra osoba, zbog čega nesvijesno često donosi i sudbinski loše odluke – kaže Aleksandra.

To se događa kada je otac alkoholičar ili grubijan, pa kao po pravilu, kćerke za brak, kao po ključu, biraju isti tip muškarca.

Niko kao tata

– Sa druge strane, u situacijama gdje očevi iz nekog razloga trajno napuštaju porodicu, kćerke ih i dalje glorifikuju, a zbog ogromne čežnje kod njih se stvara osećaj krivice, iako za to, objektivno, ne postoji razlog. Neprihvatanje ili hladan odnos im izuzetno teško pada, što može loše da se odrazi i prilikom uspostavljanja partnerskih odnosa.

Zato je veoma važno da se otac bavi svojom kćerkom i o tome, kaže naša sagovornica, treba brinuti od rođenja:

– Ma koliko da je otac zauzet poslom, treba da se bavi kćerkom. Ako se on sam ne sjeti, majka je ta koja treba da ga uključi u svakodnevne radnje oko bebe kada god ima vremena. To znači da treba da se uključi u proces podizanja svog dijeteta, koji podrazumeva kupanje, povijanje, hranjenje… Zajedničko vrijeme i nježnost će na ovaj način da probude sve emocije koje i grade tako specifičan i lijep odnos otac-kćerka – zaključuje naša sagovornica.

MUŽ UVEK LIČI NA OCA

Zaštitnički nastrojen muž i brižan otac koji otvoreno ispoljava ljubav svojim ponašanjem utiče na to da kćerka traži iste kvalitete u svom budućem suprugu. Istraživanja pokazuju i da su kćerke koje imaju dobar odnos sa ocem manje sklone da eksperimentišu sa drogama i alkoholom, rijeđe ispoljavaju delinkventno ponašanje, kao i depresiju.

Po mišljenju psihologa dr Dženifer Kromberg iz Kalifornije, odnos očeva prema kćerkama je vrlo važan, jer im oblikuje i svijesna i podsvijesna očekivanja. Iz njihovog ponašanja one grade sliku svijeta, od uspjeha u školi, do društvene angažovanosti i budućih ljubavnih veza… U emotivnom smislu nije dovoljno da je otac pažljiv samo prema svojoj mezimici, a prema drugim ženama iz okruženja ne. U takvim okolnostima ona podjednako upija ono što se direktno njoj pruža, ali i loše ophođenje prema drugima. To nije dobar model.

U odnosu otac-kćerka najvažnije je da se istinski ostvari poštovanje i razumijevanje, te da se veza zasniva na iskrenom razgovoru, na stalnom emotivnom povezivanju i edukativnom djelovanju. Čak i onda kada odrasla kćerka iz nekog razloga ne slijedi isključivo očev primejr, ističe dr Kromberg.

perspektiva.ba/novosti.rs